HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Ljekari u Srpskoj najlakše, a rudari najteže do posla

Slaba potražnja za ovim kadrom prisutna je već duže vrijeme i to uglavnom zbog nepovezanosti tržišta rada s obrazovnim profilima i upisnom politikom koju kreiraju visokoškolske ustanove.

Naime, prema njihovim podacima, u okviru sedmog stepena stručne spreme na Zavodu je najviše diplomiranih ekonomista, diplomiranih pravnika i profesora razredne nastave.

"Analizirajući broj prijavljenih lica prema dužini čekanja na zaposlenje vidimo da na posao najduže čekaju kvalifikovani radnici kojih je ujedno i najviše prijavljeno, metalci sa prosječnom dužinom čekanja oko pet godina, tekstilci i prerađivači drveta sa prosječnom dužinom čekanja oko sedam godina, zatim lica sa srednjom stručnom spremom, rudari, maturanti gimnazije, mehaničari i mašinisti čija je prosječna dužina čekanja na evidenciji više od pet godina", pojasnili su iz Zavoda.

Dodaju da je, prateći stanje na tržištu rada, jasno da se dešavaju određene promjene u samom načinu poslovanja.

"Tu se najčešće misli na digitalizaciju raznih poslovnih funkcija tako da je najveći broj novih radnih mjesta nastao u oblasti informatičko-komunikacionih tehnologija, te zanatskih zanimanja pretežno u industrijskoj i uslužnim djelatnostima, kao i u oblasti građevinarstva, programeri, pomoćni radnici u proizvodnji, trgovci, obućari, šivači, zavarivači, konobari, kuvari, bravari, vozači, elektrotehničari i zidari", rekli su u Zavodu.

Dodaju da u okviru visoke stručne spreme od strane poslodavca imaju iskazan interes za zapošljavanje ljekara različitih profila, inženjera informacionih tehnologija, profesora matematike, vaspitača…

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za "Nezavisne novine" da postoji strukturna neprilagođenost obrazovnog sistema potrebama tržišta rada, koja za posljedicu ima da ozbiljan broj ljudi sebe vidi na drugim prostorima.

"Građani Srpske odlaze u druge države gdje mogu pronaći zanimanja koja su interesantna u pogledu njihovih sposobnosti i samog vrednovanja rada", kazao je Aćić.

Kako je rekao, već duži niz godina Unija poslodavaca upućuje na to da upisne kvote i ishodi učenja nisu prilagođeni potrebama poslodavaca, odnosno radna mjesta koja imaju na raspolaganju, te da je jedan ozbiljan dio problema upravo do obrazovnog sistema.

"Ali ne treba zanemariti činjenicu da i mi kao poslodavci na raspolaganju imamo radna mjesta koja nisu interesantna domaćoj populaciji", pojasnio je Aćić i dodao da se to može smatrati problemom nekonkurentnosti domaće ekonomije.

Kako je rekao, što se tiče podatka koliko rudari čekaju na posao, Aćić ističe da postoje poslodavci koji imaju konkurse za zapošljavanje ovog profila radnika otvorene tokom cijele godine.

"A plate rudara su od 2.500 do 3.000 KM. Očigledno je da naše tržište rada karakterišu duboki strukturni problemi, koji duži period ne rješavamo, a što za posljedicu ima odlazak domaće radne snage van zemlje i istovremeno dolazak strane radne snage u zemlju", zaključio je Aćić.

O situaciji na tržištu rada računa nije vodila Gorana Popović, diplomirani ekonomista, koja kaže da ima već skoro tri godine kako je diplomirala, a još nije našla posao u struci.

"Došla sam u situaciju da nakon završenog fakulteta više ne mogu da biram, i to svojom greškom, jer nisam vodila računa o tome koji su kadrovi potrebni poslodavcima", kazala je ona.